Svaki drugi građanin će biti proizvođač električne energije

6th December 2019
Aida Hanjalic

“Bosna i Hercegovina treba i mora drugačije” govorilo se na seminaru “Energetska i klimatska politika” u organizaciji Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC) i njemačke Fondacije Heinrich Böll Sarajevo, koji je održan 29.11.2019. godine u hotelu Swissotel u Sarajevu.

Seminar je okupio preko 50 predstavnika općina, ministarstava, NVO i akademije iz cijele države. Ovo je bio ujedno i dio aktivnosti projekta MEMO (Moja Energija – Moja Općina) koji promovira modele energijske tranzicije koji su već odavno prisutni u zemljama Evropske unije.

Na seminaru je predstavljen Position paper “Energetska i klimatska politika BiH do 2035. godine”, koji je autorsko djelo pet autora i to prof. dr. Aleksandar Knežević, prof. dr. Kasim Tatić, prof. dr. Azrudin Husika, Vedad Suljić i Miroslav Stipović. Ovaj dokument predstavlja autentično viđenje grupe autora o tome kako energetska i klimatska politika Bosne i Hercegovine treba da izgleda do 2030. godine. Dokument se može preuzeti ovdje: Position Paper.

 

“Ovaj dokument je jedinstven, jer predstavlja autorsko djelo grupe autora i sigurno ovakav dokument nikada niste čitali. Naša vodilja u ovom dokumentu je bila da je za novu bh. energetsku i klimatsku politiku potrebno raditi na promjeni načina obrazovanja, načina razmišljanja i načina valorizacije prirodnih resursa. Sve vodi do zaključka da će obični građani igrati centralnu ulogu u budućim energetskim sistemima – kako u fazi odlučivanja tako i u fazi investiranja “, poručio je Vedad Suljić na otvaranju.

“Kuriozitet je da se današnji seminar održava na dan kada je obilježavan jedan od najvećih praznika bivše Jugoslavije (Dan Republike), a na čijim temeljima je formiran energetski sistem Bosne i Hercegovine koji je i dan danas kičma ovog sistema. Svijet, kao i Bosna I Hercegovina, na klimatske promjene odgovara mjerama prilagođavanja i ublažavanja, a koje predlažu stručnjaci iz oblast nauke i privrede. U Bosni i Hercegovini moramo provoditi one mjere koje doprinose ovim ciljevima, ali koji ujedno zadržavaju postojeća i otvaraju nova radna mjesta”, poručio je Azrudin Husika u svom izlaganju.

Dodao je da današnje obrazovanje ne može dati odgovor na pitanja o klimatskim promjenama, jer ne postoji multidisciplinarni pristup. Uvezivanjem više naučnih disciplina stvorila bi se nova i održiva radna mjesta, te povoljna osnova za uvođenje novog modela energetskog sistema. Energetski preokret u Bosni i Hercegovini je još uvijek u začecima budući da su subvencije još uvijek veće za fosilna goriva umjesto za obnovljive izvore energije. Bosna i Hercegovina se trenutno dominantno oslanja na fosilna goriva, prije svega ugalj koji učestvuje oko 3/4 u ukupnoj finalnoj potrošnji.

Građanska energija je ključ tranzicije

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na raskrsnici između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije te nema jasno odredište. Primarno se još uvijek oslanja na ugalj (74 posto). Nosioci energetskog zaokreta u Evropi su građani organizovani u modelima energetskih zadruga i projektima građanske energije. Predviđanja su da će svaki drugi građanin Evropske unije biti proizvođač električne energije do 2050. godine.

“Tržišni mehanizmi i IT tehnologija će u vrlo skoroj budućnosti staviti obične ljude u središte energetskih sistema, jer će dostupnost informacija i mogućnosti biti toliko velike, da će postojećim elektroprivrednim preduzećima biti oduzet status prirodnog monopoliste. Ovo je nešto što se dešava u drugim sferama, te će se desiti i u energetici”, poručio je Miroslav Stipović koji je jedan od rijetkih koji izučava primjenu blockchain tehnologije u svrhu valorizacije prirodnih resursa.

“Mi htjeli ili ne morat ćemo mijenjati naše modele biznisa u energetici. Samo je pitanja da li ćemo tu promjenu napraviti u korist naših građana ili građana neke druge države. Neminovno je da građani preuzmu centralnu ulogu u budućnosti. Mi već početkom iduće godine očekujemo veće učešće građana u proizvodnji energije u BiH kada očekujemo da neto obračun energije zaživi i u praksi, što znači da će građani moći ujedno trošiti i proizvoditi energiju, a višak prodavati. Ovo je jedan vrlo bitnih zamajac za građansku energiju”, dodao je Suljić.

REIC već godinama radi na popularizaciji i afirmaciji modela građanske energije, te je realizirao brojne projekte u ovoj oblasti. Jedan od najznačajnijih projekata je svakako pokretanje prve inicijative za građansku energiju u objektu “Drin” u Fojnici kojim je prikupljeno blizu 50.000 KM putem crowdfunding modela (tj. grupnog finansiranja), te uz saradnju sa UNDP BiH, Njemačkom ambasadom u BiH i FIM Share. Video za crowdfunding možete pogledati ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=jNYitNUU60M

Upravo je krajem mjeseca novembra ove godine pušten u rad ovaj sistem, a zvanična ceremonija otvaranja će se desiti početkom naredne godine. Više o drugim sličnim inicijativama možete pročitati na web portalu koji je razvijen da populariše koncept građanske energije: https://enza.ba/

No comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *