Zašto energetska tranzicija ne ide u Bosni i Hercegovini?

Potpisivanjem deklaracije o Zelenom programu za Zapadni Balkan, 10. novembra 2020. u Sofiji, zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mjere u oblasti ublažavanja klimatskih promjena, energetske tranzicije, održive mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i zaštiti biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane. Zemlje regiona obavezale su se na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Zeleni program je predviđen Evropskim zelenim planom, koji je skup mjera da EU bude klimatski neutralna do 2050. Nedavno su predstavljene i Smjernice za provođenje Zelenog programa, koje donose prijedlog aktivnosti i mjera koje bi EU i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da zajednički usvoje. Osnovne mjere su:

• Usklađivanje sa klimatskim zakonom EU nakon njegovog usvajanja čiji je cilj da EU bude klimatski neutralna do 2050. godine,
• Definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu sa pravnim okvirom Energetske zajednice i pravnom tekovinom EU, kao i razvoj i primjena Nacionalnih energetskih i klimatskih planova sa jasnim mjerama za smanjenje emisija stakleničkih gasova;
• Nastavak usklađivanja sa Sistemom za trgovanje emisijama EU (EU ETS), kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija, kako bi se promovisala dekarbonizacija u regionu;
• Analiza i revidiranje svih propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora i njihova potpuna primjena, prije svega kroz Energetsku zajednicu;
• Saradnja u pripremi procjene socio-ekonomskog uticaja dekarbonizacije na svaku zemlju i na nivou regiona u cilju pravedne tranzicije;
• Davanje prioriteta energetskoj efikasnosti i njeno poboljšanje u svim sektorima;
• Povećanje udjela obnovljivih izvora energije i obezbjeđivanje neophodnih uslova za investiranje, u skladu sa pravnim tekovinama EU i Energetske zajednice;
• Smanjiti i postepeno ukinuti subvencije za ugalj, strogo poštujuću pravila državne pomoći;
• Aktivno učestvovati u inicijativi Regioni uglja u tranziciji za Zapadni Balkan.

Kako bi postigla ciljeve koji su sadržani u Zelenom programu za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina mora da promijeni pristup strateškom planiranju pogotovo u oblastima koje se odnose na dekarbonizaciju tj. postepeno smanjenje korištenja fosilnih goriva sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Svima koji su vodili izradu (ili bili uključeni) nekog strateškog dokumenta jasno je koliko je to veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu. Sadašnji ciljevi smanjenja emisija stakleničkih gasova, pogotovo do 2030. godine su znatno ispod onih koji se očekuju u skladu sa opredjeljenjem koje je iskazano potpisivanjem Zelenog programa.

Istraživački rad Zašto energetska tranzicija ne ide u Bosni i Hercegovini je urađen uz pomoć Fondacije Heinrich Böll. Autori rada su Prof. dr. Azrudin Husika, Mr. Sc. Benjamin Čekić i Vedad Suljić.